Skrolujte za još

Kako Isplatiti Međudividendu Članovima Doo – Pravila i Procedure

22.07.2025 (Tekst ažuriran: 16.08.2025)

Kako Isplatiti Međudividendu Članovima Doo – Pravila i Procedure
HLB > Vesti > Članak > Kako Isplatiti Međudividendu Članovima Doo – Pravila i Procedure

1. Uvod u međudividende i njihova isplata članovima DOO

 

Osnovna procedura za isplatu međudividende predstavlja isplatu dela dobiti tokom tekuće poslovne godine – pre isteka godišnjeg perioda i pre usvajanja konačnog finansijskog izveštaja.

Za razliku od „klasične“ dividende, koja se raspodeljuje nakon što društvo odobri završni račun, međudividenda omogućava osnivačima društva sa ograničenom odgovornošću (DOO) da ranije pristupe ostvarenoj dobiti.

 

Zašto bi DOO uopšte razmatrao međudividendu?

 

  1. Poboljšanje likvidnosti članova – ako firma već generiše višak prihoda nad rashodima, vlasnici mogu brže dobiti deo dobiti za lične ili poslovne potrebe.
  2. Fleksibilnost u planiranju poreza i investicija – bolja raspodela novca u toku godine može olakšati planiranje poreskih obaveza i budućih ulaganja.
  3. Motivacija vlasnika/menadžmenta – ranija nagrada za uspešno poslovanje može podstaći još bolje rezultate do kraja godine.

 

Osnovna logika isplate

 

Da bi isplata bila dozvoljena, DOO mora da dokaže da je u periodu od početka godine do trenutka isplate ostvario dobit i da će posle isplate ostati dovoljno likvidan za regulisanje svih tekućih obaveza.

Tome služi periodični (interni) finansijski izveštaj, koji se ne podnosi državnim organima, ali se mora realno prikazati:

  • prihode i rashode od 1. januara do dana obračuna,
  • stanje novčanih sredstava,
  • iznos eventualne neraspoređene dobiti ili gubitaka iz prethodnih godina,
  • obavezne i statutarne rezerve.

 

Kome je ova praksa naročito korisna?

 

  • Startup firmama koje tek izlaze iz faze investicija i beleže prvi solidni profit,
  • Sezonskim biznisima kao na primer turističke agencije, distributeri sportske opreme, prodavnicama sezonske robe: kao što su bazeni, cveće, đubriva i slično. Ukratko, svakoj firmi koja ostvaruje najveći prihod u pojedinim mesecima,
  • Firmama bez akumulirane dobiti iz proteklih godina, ali sa jakim rezultatima u tekućoj. Međudividenda omogućava da dobit, odmah „pretvore u keš“. Umesto da čekaju godišnji bilans.

 

Ključni rizici i šta obavezno proveriti

 

  • Preciznost projekcija do kraja godine: ako kasnije padnete u gubitak, isplaćena međudividenda može postati „nezakonita dividenda“ koju su članovi dužni da vrate.
  • Test solventnosti: isplata ne sme ugroziti sposobnost društva da redovno izmiruje obaveze prema dobavljačima, zaposlenima i državi.
  • Neto imovina > osnovni kapital: u skladu sa članom 275. ZPD‑a, DOO ne sme isplaćivati dobit ako bi knjigovodstvena vrednost neto imovine pala ispod uplaćenog kapitala i obaveznih rezervi.

 

2. Uslovi pod kojima se može isplatiti međudividenda

 

Da bi isplata međudividende bila zakonita i finansijski održiva, društvo sa ograničenom odgovornošću mora istovremeno da ispuni nekoliko ključnih uslova propisanih Zakonom o privrednim društvima (ZPD). U nastavku su navedeni svi uslovi, logično grupisani i objašnjeni kroz prakse DOO.

 

Profit i likvidnost za tekući period

 

  1. Dobit u periodu od 1. januara do dana isplate – interni periodični izveštaj mora jasno pokazati da je u tom intervalu ostvarena dobit (višak prihoda nad rashodima).
  2. Dovoljna novčana sredstva – izveštaj takođe mora dokazati da je na raspolaganju dovoljno keša za isplatu, bez ugrožavanja tekuće likvidnosti (obaveze prema dobavljačima, državi, zaposlenima).

 

Ograničenje iznosa za isplatu

 

Iznos privremene dividende ne sme biti veći od:

(a) dobiti iz prethodne završene poslovne godine + neraspoređene dobiti + rezervi koje se smeju koristiti (b) nepokrivenih gubitaka obaveznih (zakonskih/statutarnih) rezervi.

Ova formula osigurava da se prvo pokriju stari gubici i formiraju propisane rezerve, u skladu sa redosledom raspodele dobiti iz člana 270 ZPD‑a.

 

Test neto imovine (solventnosti)

 

Nije dovoljno imati profit „na papiru“ – zakon zahteva da, čak i posle isplate, neto imovina društva ostaje iznad uplaćenog osnovnog kapitala uvećanog za obavezne rezerve. Ovo pravilo (član 275) štiti poverilačku poziciju, a njegova primena je expresis verbis proširena na DOO članom 184.

 

Poštovanje statuta i upravljačkih tela

 

  • Ako statut ne propisuje drugačije, odluku o isplati može doneti skupština članova u bilo kom trenutku između redovnih sednica.
  • Statut može ovlastiti direktora ili nadzorni odbor da odobri isplatu, ali samo u novcu (ni u udelima/akcijama).

 

Zabrane i posledice nedozvoljene isplate

 

  • Ako bi, zbog isplate, neto imovina pala ispod zakonom definisanog praga (v. 2.3), isplata je nedozvoljena.
  • Članovi koji su primili takvu isplatu, kao i direktori koji su je odobrili, solidarno odgovaraju za povraćaj sredstava i eventualnu štetu (član 185).

 

Saveti pre donošenja odluke

 

  1. Konzervativne prognoze – izračunajte koliko dobiti može „ispariti“ do 31. decembra zbog sezonskih kolebanja.
  2. Provera rezervi – analizirajte statut da li propisuje dodatne rezerve iznad minimalnih zakonskih.
  3. Stres‑test protoka keš‑a – simulirajte obaveze za naredna 3‑6 meseci i proverite da li i posle isplate ostaje dovoljno likvidnosti.
  4. Izbegnite „simbolične“ isplate – ako je dobit mala, troškovi administrativne procedure (videti odeljak 6) mogu pojesti dobar deo koristi.

 

Ukratko, šta to znači u praksi

 

Međudividenda je dozvoljena samo ako DOO istovremeno ostvaruje profit, zadovoljava test likvidnosti i neto imovine, poštuje redosled raspodele dobiti i ograničenja propisana statutom. Ignorisanje bilo kog od ovih uslova izlaže vlasnike i direktore riziku povraćaja isplate i lične odgovornosti.

 

Potrebne su vam konsultacije sa našim poreskim savetnicima?

Kontaktirajte nas i zakažite sastanak sa našim ekspertima i fokusirajte se na vaše poslovanje.

Kontakt

 

3. Zakonski okvir za isplatu međudividendi (Zakon o privrednim društvima)

 

Pravni izvor: Osnovna pravila o dividendi i međudividendi nalaze se u Zakonu o privrednim društvima Republike Srbije (ZPD) – „Službeni glasnik RS“, br. 36/2011…19/2025. Iako su detaljna pravila prvobitno napisana u delu zakona koji uređuje akcionarska društva, zakon izričito propisuje shodnu primenu tih odredaba i na društvo sa ograničenom odgovornošću (DOO) kada se članovima isplaćuje dobit. Zato je za razumevanje međudividendi u DOO neophodno čitati i odredbe koje važe za akcionarska društva.

Shodna primena pravila o dividendi i međudividendi na DOO

 

Član 183 ZPD izričito kaže da se pri isplati dobiti članovima DOO shodno primenjuju odredbe o isplati dividende i međudividende akcionarima. To znači da se pravila o uslovima, ograničenjima i procedurama iz „akcionarskog“ dela zakona (naročito čl. 270–275 i 273 o privremenoj dividendi) moraju uzeti u obzir i kada DOO isplaćuje dobit svojim članovima tokom godine.

 

Privremena dividenda (međudividenda) – čl. 273 ZPD

 

Zakon dopušta isplatu privremene dividende (međudividende) u bilo koje vreme između redovnih sednica skupštine, osim ako statutom nije drugačije određeno. Međutim, dva kumulativna uslova moraju biti ispunjena:

  1. Finansijski izveštaj za tu namenu mora pokazati da je društvo u periodu za koji se isplaćuje međudividenda ostvarilo dobit i da ima dovoljno raspoloživih novčanih sredstava.
  2. Iznos međudividende ne sme preći zbir: dobit posle završetka prethodne poslovne godine + neraspoređena dobit + rezerve koje se mogu koristiti – utvrđeni gubici – zakonske/statutarne rezerve koje se moraju uneti.

Ovo je direktan tekstualni okvir iz člana 273 i predstavlja srž zakonskog testa za svaku privremenu isplatu.

 

Redosled raspodele dobiti – čl. 270 ZPD

 

Da biste uopšte stigli do dividende/međudividende, ZPD propisuje red:

  1. pokriće prenesenih gubitaka;
  2. zakonske rezerve;
    Ako posle toga ostane dobiti, skupština može raspodeliti: 3) statutarne rezerve; 4) dividendu; 5) isplatu zaposlenima.
    Ovaj redosled je važan jer ograničenje iz čl. 273 (tačka 2) posredno upućuje na ove prioritete. DOO treba da proveri da li su gubici i obavezne rezerve pokriveni pre bilo kakve privremene raspodele.

 

Ograničenja plaćanja – primena čl. 275 kroz čl. 184 ZPD

 

Član 184 ZPD propisuje da se odredbe člana 275 (ograničenja plaćanja akcionarima) shodno primenjuju i na DOO. Prema članu 275:

  • Zabrana isplate ako bi, prema poslednjim godišnjim finansijskim izveštajima, neto imovina pala ispod uplaćenog osnovnog kapitala + obaveznih rezervi (osim ako se kapital formalno smanjuje).
  • Godišnji plafon isplata: ukupno plaćanje članovima ne sme biti veće od dobiti na kraju poslovne godine, uvećane za neraspoređenu dobit i rezerve namenjene raspodeli, umanjene za nepokrivene gubitke i obavezne rezerve.

Ovo praktično uvodi „test kapitala“ i „test bilansa“ koje DOO mora poštovati i pri međudividendi.

 

Obaveza organa društva da zaštite kapital – čl. 184 (stav o pogoršanju imovinskog stanja)

 

Isti deo zakona nameće dužnost direktoru (i članu nadzornog odbora u dvodomnom sistemu) da, ako u periodu između kraja prethodne poslovne godine i dana usvajanja godišnjih finansijskih izveštaja dođe do značajnog i ne samo privremenog pogoršanja imovinskog stanja, obavesti skupštinu, koja tada mora iz raspodele dobiti isključiti iznos smanjenja imovine. Neispunjavanje ove dužnosti stvara odgovornost za štetu. Za DOO koje razmatra međudividendu usred godine, ovaj signal je kritičan: promene performansi posle privremene isplate mogu aktivirati obavezu korekcije.

 

Odgovornost za nedopuštena plaćanja – čl. 185 ZPD

 

Ako je isplata izvršena suprotno ograničenjima (čl. 182/184/275), član koji je primio sredstva duguje povraćaj; društvo ga ne može osloboditi te obaveze. Povraćaj savesnog člana (koji nije znao niti je morao znati) traži se samo ako je neophodno za namirenje poverilaca. Takođe, članovi koji su glasali za isplatu i direktori/nadzorni odbor koji su znali ili morali znati za nezakonitost odgovaraju solidarno i neograničeno za štetu. Ovo dramatično podiže rizik brzopletih međuisplata.

 

Ko odobrava međudividendu?

 

Po default-u (ako statutom nije drugačije): skupština može odobriti međudividendu između redovnih sednica. Statutom se može predvideti da odluku donosi odbor direktora (jednodomno) ili nadzorni odbor (dvodomno), ali u tim slučajevima isplata može biti isključivo u novcu. Ovo praktično skraćuje put do privremene raspodele u firmama sa agilnim korporativnim upravljanjem.

 

Način plaćanja i dan dividende – relevantno i za međudividendu

 

Iako je član 272 fokusiran na „način plaćanja dividende akcionarima“, njegova se logika primenjuje i kod DOO (shodna primena). Zakon omogućava isplatu u novcu ili u akcijama/udelima, osim ako ograničenja iz statuta ili posebnih pravila (vidi tačku 3.7) ne zahtevaju novčanu isplatu. Takođe, ako statut ne definiše dan dividende za privremenu isplatu, taj dan se određuje odlukom kojom se međudividenda odobrava (veoma važno za utvrđivanje ko ima pravo na isplatu).

 

4. Poreske obaveze članova DOO prilikom isplate međudividendi

 

Iako sav operativni teret zadržavanja i uplate poreza „po odbitku” nosi DOO kao isplatilac, članovi‑primaoci ipak imaju nekoliko ličnih obaveza i kontrolnih tačaka koje ne bi smeli da zanemare.

Za većinu članova obaveze se svode na proveru i evidenciju, jer DOO legalno „odradi” 15 % porez po odbitku. Ali kad isplatilac pogreši (ili kada primate dividendu direktno iz inostranstva), vi ste poslednja „odbrana“ da država dobije svoj deo – i u tom slučaju dužni ste da preuzmete samooporezivanje, platite glavnicu, kamatu i, po potrebi, dopunsku kaznu.

Poreske obaveze članova DOO prilikom isplate međudividendi mogu da uključuju:

  1. Porez na dohodak građana: Članovi DOO koji su fizička lica moraju platiti porez na dohodak građana na primljene dividende, kao što smo već naveli.
  2. Poreska prijava: Društvo mora podneti poresku prijavu za isplatu dividende i dobiti broj odobrenja (BOP) pre isplate dividende.
  3. Isplata poreza: Društvo mora izvršiti isplatu poreza na dohodak građana na ime članova DOO koji su fizička lica.
  4. Obaveza društva: Društvo je obavezno da zadrži porez na dohodak građana prilikom isplate dividende i da ga uplati u budžet u roku koji je propisan zakonom.

 

Zašto dividenda ne ulazi u Godišnji porez na dohodak građana (GPDG)

 

Čl. 87  ZPDG izričito navodi koje se vrste prihoda sabiraju za GPDG – kapital (dividenda, međudividenda) nije na listi, pa se ne dodaje na dohodak od zarada, samostalne delatnosti.

Ipak, ukoliko zbog drugih prihoda prelazite prag, podnosite PP GPDG; dividende ostaju izvan osnovice, ali se prijava svejedno podnosi.

 

5. Procedura za isplatu međudividendi i koraci koje DOO treba da odradi

 

Isplata međudividendi članovima DOO je kompleksan proces koji zahteva pažljivo planiranje i izvršenje. Društva sa ograničenom odgovornošću moraju biti svesna zakonskih i poreskih posledica isplate međudividendi i postupati u skladu sa važećim propisima.

Isplata je „sposobna“ tek kad pravni (ZPD) i poreski (ZPDG) uslovi budu zadovoljeni.

U praksi, neki generalni i osnovi koraci su:

  • Sastaviti periodični finansijski izveštaj (1. januar – datum obračuna) i uraditi tri testa (dobit & keš, plafon, kapital).
  • Pripremiti predlog odluke o isplati međudividende – iznos, dan dividende, lista primalaca, izvor finansiranja.
  • Sazvati organ koji odlučuje.
  • Održati sednicu i usvojiti odluku (jednoglasno ili kvalifikovanom većinom iz osnivačkog akta). Voditi zapisnik, potpisati ga, arhivirati uz priloge.
  • Registrovati odluku u APR‑u – nije obavezno, jer zakon ne traži. Ali može da se odradi radi transparentnosti firme.
  • Knjigovodstveno treba evidentirati: dugovanje, potraživanje, razduženje.
  • Podneti PPP‑PD elektronsku prijavu Poreskoj upravi (ePorezi) pre same uplate – generiše se BOP.
  • Uplatiti 15 % poreza (šifra 471, poziv na broj = BOP) istog dana ili najkasnije prvog narednog radnog dana.
  • Isplatiti neto međudividendu članovima – istim ili narednim danom posle uplate poreza.
  • Čuvati dokumentaciju i uskladištiti u arhivu: fin. izveštaj, zapisnik, odluka, PPP‑PD, BOP, bankarski izvodi. Do 31. januara naredne godine izdati PPP‑PO svakom članu.

 

Praćenjem ovih koraka, DOO može da minimizira rizik da se isplata proglasi nezakonitom (čl. 185  ZPD) ili da dobije kaznu za poreski prekršaj.

Ako vam je prva međudividenda ili imate netipičnu vlasničku strukturu, možemo ubaciti još jedan korak – konsultaciju sa poreskim savetnikom.

 

Za sva dodatna pitanja i usluge, računovodstvena agencija HLB TM Beograd vam stoji na raspolaganju.

Kontakt