Skrolujte za još

Dopunski Rad u Srbiji – Uslovi, Prava, Obaveze

09.03.2025

Dopunski Rad u Srbiji – Uslovi, Prava, Obaveze
HLB > Vesti > Dopunski Rad u Srbiji – Uslovi, Prava, Obaveze

Dopunski radu Srbiji predstavlja specifičnu formu radnog angažovanja. To je vid dodatnog angažovanja gde lice pored svog redovnog posla obavlja i drugi dopunski posao.

Dopunksi rad jeste klasična vrsta rada izvan radnog odnosa iz jednostavnog razloga kako i sam opis kaže. Radnik se angažuje da radi dopunski ili dodatno.

U nastavku sledi detaljnije o ovoj temi sa svim ključnim pitanjima koja su važna kako iz ugla lica angažovanog lica, tako i iz ugla poslodavca.

 

Dopunski rad osnovne karakteristike

 

Dopunski rad odlikuju sledeće karakteristike:

  • dopunski rad je vrsta angažovanja izvan radnog odnosa,
  • angažovani radnik nema status zaposlenog,
  • samo sa određenom kategorijom lica je moguće potpisati ugovor o dopunskom radu,
  • sa angažovanim licem se ne zasniva radni odnos, već se obavezno potpisuje ugovor o dopunskom radu,
  • lice koje radi dopunski obavezno mora biti zaposleno kod drugog, odnosno matičnog poslodavca, sa punim radnim vremenom,
  • dopunski rad je ograničen trajanjem – ne može da traje duže od trećine punog radnog vremena,
  • lice koje radi dopunski ima pravo na naknadu zarade, a ne ostvaruje prava iz radnog odnosa,
  • za dopunski rad nije potrebna saglasnost, niti odobrenje matičnog poslodavca;
  • dopunski rad se plaća – radnik koji radi dopunski ima pravo na nadoknadu zarade,
  • za dopunski rad plaćaju se porez na oporezivu naknadu i doprinosi za PIO.

 

Dopunski rad kao rad van radnog odnosa

 

Kada se zasniva radni odnos i zapošljava novo lice, moraju se poštovati odredbe Zakona o radu, kojim su definisana su sva prava, obaveze i odgovornosti kako radnika, tako i poslodavca. Pored zapošljavanja koje podrazumeva stupanje u radni odnos, Zakon definiše i poslodavcima daje dodatnu mogućnost. To je rad van radnog odnosa.

Firma može da angažuje radnike bez obaveze zasnivanja radnog odnosa sa njima. U tom slučaju, u obavezi je da se veže određenim ugovorom i da sa radnikom zasnuje rad van radnog odnosa. U našem slučaju, da lice angažuje dopunski i da sa njim zasnuje ugovor o dopunskom radu.

Drugim rečima, ne sklapa se radni odnos, već se zasniva rad van radnog odnosa za dopunski rad.

 

Vrste radnog angažovanja van radnog odnosa

 

Različite su vrste radnog angažovanja, kako kada se lice prima u radni odnos, tako i kada se angažuje van radnog odnosa. Pored ugovora o dopunskom radu, postoje i druge forme i ugovori za angažovanje radnika kojima se reguliše rad van radnog odnosa. Tu spadaju:

  1. privremeni i povremeni poslovi,
  2. dopunski rad,
  3. ugovor o delu,
  4. ugovor o stručnom osposobljavanju i usavršavanju.

 

Da li lica koja rade dopunski imaju status zaposlenog?

 

Dopunski rad, kao forma ugovora van radnog angažovanja, ne tretira lica koja su radno angažovana kao zaposlene. Drugim rečima, oni u firmi gde rade dopunski nemaju status zaposlenih kao ostali iz radnog odnosa, što je slučaj za sve koji su u firmi zvanično primljeni i u radnom odnosu su.

Razlog je taj što posao za koji su angažovani rade dodatno ili dopunski. Zato nemaju status zaposlenog lica jer nisu zasnovali radni odnos, niti potpisali ugovor o radu.

 

Koji su uslovi za zaključenje ugovora o dopunskom radu?

 

Postoje jasno definisani uslovi koji moraju biti ispunjeni da bi se sa određenim licem sklopio ugovor o dopunskom radu. Ti uslovi su definisani posebnim odredbama Zakona o radu. Odredbe o dopunskom radu se ne primenjuju samo kada je on posebnim zakonom uređen na drugačiji način.

Uslovi za zaključenje ugovora o dopunskom radu:

  1. Lice sa kojim se zaključuje ugovor o dopunskom radu mora da biti u radnom odnosu kod matičnog poslodavca. Odnosno, lice koje se angažuje dopunski mora da bude zaposleno kod drugog poslodavca, bilo na određeno ili na neodređeno vreme.
  2. Radni odnos kod drugog, stalnog poslodavca mora biti zaključen sa punim radnim vremenom (puno radno vreme iznosi 40 časova nedeljno, osim ako zakonom nije drukčije određeno).
  3. Dopunski rad je ograničen trajanjem.

Ostali Zakonom propisani uslovi za zasnivanje ugovora o dopunskom radu ne postoje.

 

Ugovor o dopunskom radu

 

Kada je u pitanju forma, Ugovor o dopunskom radu zaključuje se u pisanom obliku. Da bi bio validan ugovor moraju potpisati kako poslodavac, tako i lice koje će se angažovati dopunski.

Prilikom potpisivanja ugovora, potrebno je da lice koje se angažuje na dopunski rad dostavi određeni dokument od poslodavca kod koga je zaposlen sa punim radnim vremenom, kojim to potvrđuje. Može biti potvrda, uverenje ili drugi dokument. Ovo nije zakonska obaveza, ali je preporuka.

Zatim, ugovor o dopunskom radu mora da sadrži sledeće podatke:

  • podatke o ugovornim stranama (poslodavac i angažovan radnik);
  • opis posla koji se obavlja;
  • mesto i način obavljanja poslova;
  • radno vreme;
  • vremenski period angažovanja;
  • podatak o visini novčane naknade za obavljeni rad;
  • razlozi za otkaz ugovora o dopunskom radu.

 

Ko ne može zasnovati ugovor o dopunskom radu?

 

Postoje određena ograničenja po pitanju lica koja ne mogu biti angažovana dopunski. U tom slučaju, ugovor o dopunskom radu ne može biti sklopljen sa:

  • nezaposlenim licima;
  • korisnicima starosne starosne penzije;
  • sa licima koja su u radnom odnosu kod poslodavca sa nepunim radnim vremenom (ako su u radnom odnosu ali sa radnim vremenom koje je kraće od punog radnog vremena – ako rade skraćenim radnim vremenom), bez obzira da li su zaposleni na određeno ili na neodređeno vreme;
  • sa preduzetnicima.

 

Maksimalna dužina trajanja dopunskog rada

 

Dopunski rad je ograničen trajanjem. Ne sme da prelazi jednu trećinu punog radnog vremena.

Kratko objašnjenje:

Dopunski rad može trajati maksimalno da jedne trećine punog radnog vremena. To znači da lice koje ima ugovor o dopunskom radu može kod tog drugog poslodavca da radi najviše do jedne trećine punog radnog vremena.

Sa druge strane, Zakon dozvoljava mogućnost da puno radno vreme bude kraće od 40 časova nedeljno, ali ne kraće od 36 časova nedeljno, ali to mora biti utvrđeno i u skladu sa opštim aktom poslodavca. Uzevši u obzir dužinu trajanja radnog vremena (40 sati je puno radno vreme i da ono ne može biti kraće od 36 časova), maksimalna dužina trajanja dopunskog rada je sledeća:

  1. ako je puno radno vreme 40 sati nedeljno, radnik može da radi najduže 13 sati i 20 minuta nedeljno (najviše 13,33 časova nedeljno);
  2. ako je puno radno vreme 36 časova nedeljno, dopunski rad može može trajati najviše 12 časova.

 

Dopunski rad i prava zaposlenog

 

Kada poslodavac i lice koje obavlja dopunski rad potpišu ugovor o dopunskom radu, angažovano lice stiče određena prava po osnovu rada, ali ima i određene obaveze.

# Prava

Angažovano lice stiče pravo na novčanu nadoknadu. Naknada zarade predstavlja novčanu kompenzaciju za obavljen rad, ali koja nema karakter zarade jer nema ni radnog odnosa.

Lica angažovana na dopunskom radu nemaju prava iz radnog odnosa, za razliku od zaposlenih koji su u radnom odnosu. Sva druga prava koja ostvaruju, kao i obaveze koje imaju po osnovu rada moraju biti prethodno definisana opštim aktom poslodavca, kao i ugovorom koji potpisuju.

Nemaju pravo na godišnji odmor, bolovanje i slična prava iz radnog odnosa. Mogu ostvariti druga prava iz radnog odnosa koja se odnose na radno vreme, na pravo na odmor tokom rada, na naknadu troškova za prevoza za dolazak na posao i odlazak sa posla, na naknadu za ishranu, za isplatu dnevnica za službena putovanja i druge slične naknade. Ostvaruju pravo na zaštitu na radu, na poštovanje radne discipline i tome slično.

Lice angažovano dopunski nema pravo da mu dopunski rad preraste u radni odnos. Drugim rečima, ugovor o dopunskom radu ne može da preraste ili da se transformiše u radni odnos na neodređeno vreme.

# Obaveze

Lice koje radi dopunski je u obavezi da uskladi dopunski rad sa radnim vremenom kod matičnog poslodavca. Njegovo dopunsko radno angažovanje ne sme da utiče na kvalitet rada u matičnoj firmi gde je zaposlen.

 

Naknada zarade, porez i doprinosi za dopunski rad

 

Po osnovu ugovora o dopunskom radu poslodavac je u obavezi da angažovanim licima obračuna i uplati naknadu zarade, porez na ostvarenu nadoknadu, kao i socijalne doprinose za naknadu koju su ostvarili tokom dopunskog rada.

Navedeno spada u pravo angažovanog lica, a istovremeno predstavlja i obavezu poslodavca definisanu Zakonom o porezu na dohodak građana i Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje.

Naknada zarade nije plata. Plata ili zarada se vezuje za radni odnos. Naknada zarade ima tretman ostalih prihoda, pošto se radi o prihodu koji je ostvaren po osnovu dopunskog rada pa ima tretman ostalih prihoda. U skladu sa Zakonom, ostali prihodi se oporezuju.

Oporeziv prihod predstavlja bruto prihod umanjen za normirane troškove u visini od 20%. Porez na tako utvrđenu osnovicu je 20%.

Na oporezivu nadoknadu troškova plaćaju se i socijalni doprinosi. Obračunavaju se i plaćaju samo doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje po stopi od 26%, na iznos koji predstavlja osnovicu za uplatu poreza (bruto prihod umanjen za normirane troškove od 20%). Doprinosi za zdravstveno osiguranje i doprinosi za osiguranje za slučaj nezaposlenosti se ne uplaćuju, jer su već plaćeni preko matičnog poslodavca, po osnovu radnog odnosa sa punim radnim vremenom.

Da sumiramo deo oko uplate poreza i doprinosa. Lice koje je angažovano po osnovu ugovora o dopunskom radu:

  • ostvaruje naknadu zarade za dopunski rad;
  • na ostvarenu naknadu se plaća stopa poreza;
  • ima pravo na uplatu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje za dopunski rad – PIO 26%;
  • doprinosi za zdravstveno osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti se ne uplaćuju za dopunski rad.

 

Da li postoje dodatna ograničenja za dopunski rad?

 

Dodatna ograničenja za zasnivanje ugovora o dopunskom radu ne postoje.

Matični poslodavac, odnosno firma u kojoj angažovano lice ima pun radni odnos, ne mora i ne treba da daje saglasnost svom zaposlenom za dopunski rad. Takođe, zaposleni nije u obavezi da svog matičnog poslodavca obavesti o dopunskom radu u drugoj firmi.

Stoga, ima pravo da zaključi ugovor o dopunskom radu sa drugim poslodavcem bez saglasnosti svog matičnog poslodavca, kod koga je u radnom odnosu, pritom o tome ne mora da ga obavesti. Međutim, postoji preporuka da se prilikom zasnivanja ugovora o dopunskom radu dostavi dokaz o zaposlenju koju izdaje matični poslodavac.

Ne postoje ograničenja u pogledu delatnosti za koje se može zaključiti ugovor o dopunskom radu, što omogućava angažovanje u različitim oblastima i privrednim delatnostima.

Ne postoji ni ograničenje po pitanju broja poslodavaca s kojima lice može da zaključi ugovor o dopunskom radu. On može biti angažovan kod jednog ili više različitih poslodavaca, ali je važno da ukupno radno vreme kod svih poslodavaca ne pređe zakonski dozvoljenih 13 sati i 20 minuta nedeljno.

 

Knjigovodstvena agencija HLB TM DOO iz Beograda stoji na raspolaganju za sve informacije, pojašnjenja, ali i za precizan obračun zarada svih zaposlenih ili dodatno angažovanih lica. Za sve dodatne upite kontaktirajte nas.

Kontakt